Studijska oprema sadrži sljedeće kategorije:

• Procesori - simulatori prostora (reverb - spring, room, plate, hall), izjednačivači frekvencija (EQ grafički, parametarski), efekti (chorus, flanger, phaser, delay…), dinamički procesori (kompresor, limiter, ekspander, noise gate)…,
• Snimači - višekanalni, sa ili bez ugrađenih mikrofona,
• Studijski monitori - zvučnici u kućištu, posebno dizajnirani za profesionalnu upotrebu u glazbenoj produkciji,
• Audio sučelja - uređaji poput zvučnih kartica i drugih zvučnih sučelja koji omogućuju povezivanje jednog ili više mikrofona ili glazbenih instrumenata za snimanje jednog ili više kanala u softver osobnog računala,
• MIDI oprema - razni kontroleri, klavijature, bubnjarski padovi i prekidači, koji omogućuju prijenos MIDI protokola na koje reagira MIDI kompatibilna studijska oprema koju želimo kontrolirati,
• slušalice i pribor,
• Pretpojačala - uređaji koji pripremaju signal mikrofona ili instrumenta za obradu s drugom studijskom opremom, u osnovi pojačavaju signal mikrofona ili instrumenta na linijsku razinu,
• Stalci i pribor za studio i ostala studijska oprema koja se koristi u glazbenoj produkciji.

Do kraja 1970-ih, glazba se mogla snimati ili na nekvalitetne magnetofone ili na velike, skupe višekanalne magnetofonske snimače. Zbog visoke cijene i zahtjevnog rukovanja, studijska oprema poput višekanalnih magnetofonskih snimača bila je praktički dostupna samo profesionalnim studijima i bogatijim izvođačima. 1979. godine Tascam je izumio Portastudio, mali snimač sa 4 kanala namijenjen običnim korisnicima. Ovim novim proizvodom mali višenamjenski magnetofoni postali su dostupni običnim korisnicima, a njihova popularnost i rasprostranjenost sve su više rasli tijekom 1980-ih. Devedesetih godina analogni višekanalni snimači zamijenjeni su digitalnim snimačima i digitalnim audio radnim stanicama (Digital Audio Workstation ili DAW). Ovi novi uređaji dizajnirani su za pretvaranje zvučnih zapisa u digitalne datoteke i snimanje tih digitalnih datoteka na razne medije poput magnetske vrpce (npr. ADAT), hard diska, CD-a ili flash ROM-a.

Način na koji prostor zvuči ili odjekuje može uvelike promijeniti način snimanja, obrade i miksanja glazbenih zapisa. Neobrađeni prostori imaju neravnomjeran frekvencijski odaziv, što znači da se sve kritične odluke o obradi i miksanju temelje na zvuku koji je već "obojen", jer tonski tehničari ne mogu točno čuti što se reproducira. Akustične ploče i spužve za bas frekvencije mogu poboljšati zvuk u prostoru.

Pandemija i s njom povezane blokade 2020. g. dovele su do dramatičnog povećanja broja ljudi koji rade od kuće; stručnjaci očekuju da će ovo ostati stalna praksa na području snimanja zvuka, čak i nakon što ova pandemija završi.

To nas dovodi do područja kućnog snimanja. Snimanje kod kuće praksa je snimanja zvuka u vlastitom domu umjesto u profesionalnom studiju za snimanje. Studio postavljen za kućno snimanje naziva se kućni ili projektni studio. Kućno snimanje masovno koriste voditelji, pripovjedači, pjevači, glazbenici, voditelji podcasta i kreatori dokumentarnih filmova, na različitim razinama izvedbe. Napretkom tehnologije u 21. stoljeću cijene profesionalnestudijske opreme neprestano padaju, a informacije o tehnikama snimanja postale su dostupne svima na mreži. Ti su trendovi doveli do sve veće popularnosti kućnog snimanja i općenitog prelaska snimateljske industrije na snimanje u kućnom studiju.

Utjecaj na profesionalne tonske studije

Porast studijske opreme koja je dostupna i prikladna za kućne studije ozbiljno je utjecao na profesionalne snimateljske studije u posljednja dva desetljeća. Napredak u takvoj tehnologiji, zajedno s vrlo ograničenim proračunima dolazećih, pa čak i etabliranih izvođača, pokrenuo je mnoge komercijalne studije. Mnogi profesionalni audio inženjeri preselili su se iz ovih komercijalnih studija u svoje domove kako bi svojim klijentima mogli ponuditi usluge sa znatno smanjenim troškovima. Izvođači su počeli opremati svoje kućne studije za samostalno snimanje i proizvodnju vlastitog materijala, a da se nisu morali nositi s visokim budžetima i skupim studijskim satima. Pad prodaje glazbenih albuma posljednjih godina, i smanjenje budžeta većih izdavačkih kuća namijenjenog za financiranje svojih umjetnika i producenata za snimanje u ovim vrhunskim studijima također su nanijeli veliku štetu. Neki poznati glazbeni studiji zbog ovih su okolnosti bili prisiljeni trajno zatvoriti vrata. Na popisu tih studija nalaze senpr. Hit Factory i Sony Music Studios iz New Yorka te Olympic Studios i Angel Studios iz Londona.

Iako ovi komercijalni studiji mogu stvoriti visokokvalitetne snimke za izvođače koji u njima snimaju, mnogi softveri za snimanje koji se koriste u kućnim studijima vjerno oponašaju ono što mogu miks pultevi i višekanalni magnetofoni. Zajedničko tržište računalne glazbene opreme se više nego utrostručilo za manje od desetljeća od prijelaza u novo tisućljeće, dok je prodaja albuma znatno pala tijekom proteklog desetljeća, prisiljavajući tonske studije na smanjenje troškova. Također je znatno porasla i prodaja računalne glazbene programske opreme i druge glazbene tehnologije, vezane uz glazbu. Na neki je način zatvoren krug, vratili smo se malom poduzetništvu. Na sličan način na koji ljudi danas koriste kućno snimanje, posao većine profesionalnih snimateljskih studija u nekom je trenutku u prošlosti započeo tako što su glazbeni entuzijasti osnovali mali improvizirani studio za zabavu ili snimanje njihovih projekata, često u kućnoj spavaćoj sobi ili garaži.